Hrvatska ima najbrži trend rasta elektroničke trgovine u Europskoj uniji, no potrošači smatraju da su među najnezaštićenijima i da nisu dobro obaviješteni o svojim pravima, pokazuje pregled potrošačkih uvjeta koje je objavila Europska komisija. Postotak potrošača u Hrvatskoj koji kupuju preko interneta još je nizak (23%), dok je prosjek u EU-u 45%. No Hrvatska ima najbrži rast u elektroničkoj trgovini jer je 2008. bilo samo 8%, a 2010. samo 14% potrošača koji su naručivali robu preko interneta. Prema indeksu koji govori o zadovoljstvu potrošača svojim položajem na tržištu, Hrvatska je na dnu ljestvice s 50 bodova, a iza nje su samo Cipar (49 bodova) i Grčka (47). Najviše bodova, 73, imaju Finska i Velika Britanija, čiji se potrošači smatraju najzaštićenijima.
Hrvatska ima najbrži trend rasta elektroničke trgovine u Europskoj uniji, no potrošači smatraju da su među najnezaštićenijima i da nisu dobro obaviješteni o svojim pravima, pokazuje pregled potrošačkih uvjeta koje je objavila Europska komisija.
Postotak potrošača u Hrvatskoj koji kupuju preko interneta još je nizak (23%), dok je prosjek u EU-u 45%. No Hrvatska ima najbrži rast u elektroničkoj trgovini jer je 2008. bilo samo 8%, a 2010. samo 14% potrošača koji su naručivali robu preko interneta.
Prema indeksu koji govori o zadovoljstvu potrošača svojim položajem na tržištu, Hrvatska je na dnu ljestvice s 50 bodova, a iza nje su samo Cipar (49 bodova) i Grčka (47). Najviše bodova, 73, imaju Finska i Velika Britanija, čiji se potrošači smatraju najzaštićenijima.
To su neki od rezultata pregleda potrošačkih uvjeta, redovitog godišnjeg izviješća koje Komisija objavljuje devetu godinu zaredom, a ove je godine Hrvatska uključena prvi put. Pregled potrošačkih uvjeta nastaje na temelju anketa potrošača u svim državama članicama te u Norveškoj i Islandu. Pregled se smatra važnim alatom koji omogućuje državama članicama i Europskoj komisiji da vide učinke svojih mjera u području zaštite potrošača i predstavlja putokaz za poboljšanje zaštite.
Učinkovita politika zaštite potrošača mora se graditi na temelju čvrstih dokaza. Pregled nam pokazuje kamo trebamo usmjeriti naše napore. Njegovi rezultati odrazit će se u mojim budućim akcijama, poput uspostave online platforme za rješavanje sporova ili poboljšanja provedbenih pravila u borbi protiv nepoštene trgovačke prakse, rekao je hrvatski povjerenik Neven Mimica, koji je u Europskoj komisiji zadužen za zaštitu potrošača.
Hrvatski potrošači nemaju puno povjerenja u internetsku trgovinu. Samo 31% potrošača, što je najmanji postotak u EU-u, osjeća se sigurno kada kupuje preko interneta od domaćih dobavljača, a 27% kada kupuje iz neke druge zemlje članice. Povjerenje u prekograničnu trgovinu nije u prosjeku veliko ni u EU-u - samo 35% potrošača ima povjerenja u kupnju od online dobavljača iz drugih zemalja članica, a 70% ih ne zna što učiniti u slučajevima kada dobiju robu koju nisu naručili. Kada je riječ o kupnji od domaćih dobavljača, tu je povjerenje u članicama EU-a puno veće - 59%.
Što se tiče znanja o zakonima koji štite potrošače, Hrvatska je u EU-u na predzadnjem mjestu, jer 50% potrošača smatra da poznaje svoja prava, dok je prosjek u EU-u 60%. Kod nas samo 66% potrošača poduzima nešto kada smatraju da su oštećeni, što je među najnižim postocima EU-u, dok je prosjek u EU-u 83%. To je najvjerojatnije povezano s učinkovitošću rješavanja žalbi - u Hrvatskoj je 54% zadovoljnih načinom rješavanja tih žalbi, dok je u EU 66%.
Europska komisija sljedeće će godine s 450.000 eura financirati kampanju za informiranje o pravima potrošača u Hrvatskoj, što je praksa koju je Komisija imala u svim novim članicama u prvim godinama članstva.